Istarska panula za zubaca

Istra i pogotovo njezin najzapadniji dio, rt Kamenjak u zadnjim godinama se pokazao kao jedan od najzanimljivijih ribolovnih područja na Jadranu. Pored  zubataca koji je na području zaista dobro zastupljen, u zadnjim godinama često se susreće i druge vrste karakteristične za južna područja Jadrana – lucevi, gofovi, tune, škarami …

Napisao Aleš Pfeifer, fotografije iz arhive autora

Zubatac 7,3kg na ušatu

I Istra je zadnjih godina postala i moje stalno ribolovno odredište, a specijalnost teška panula koju sam kao disciplinu zavolio doslovno prvi put kada sam je potopio u more.  Od svog prvog izlaza prije nekih 20 godina na otoku Visu pa sve do danas panula kao ribolovna disciplina me sasvim osvojila i tako postala više od hobija, mogu reći neki način života i razmišljanja, s kojom se čovjek doslovno poveže sa morem. Za mene nema ljepšeg doživljaja nego mirno ljetno jutro, na gumenjaku sam sa svojim mislima, promatram prirodu, galebove, površinu mora, oblake i uvijek u očekivanju, spreman  odreagirati kad se pojavi prilika i naleti riba života. Moja prva iskustva panulom tako potječu s otoka Visa a cijela priča je krenula kad mi je moj dobri prijatelj Mate Brajčić – Rošo poklonio svoju panulu koji mu je prije godina izradio pionir i legenda panulanja na Jadranu Stipe Lukšič Bilka iz Visa. Očito je nešto bilo u toj staroj panuli pa sam u moja prva tri izlaza sa panulom, svaki put ulovio ribu u manje od 30 minuta i lako je razumjeti zašto me  panula odmah začarala i postala moja strast. Kad pričamo o Istri i Kamenjaku trebamo prvo napomenuti da ribolovno područje ima specifične karakteristike koje ga prave toliko zanimljivim za ribolov ali sa druge strane te karakteristike naređuju i neke nužne modifikacije u taktici obavljanja ribolova pogotovo teške panule. Prva karakteristika Istre i Kamenjaka je, da je more dosta plitko položeno sa dubinama koje ne prelaze 50 metara, pa je zbog toga lov na zubace koncentriran na topliji dio godine kad se zubaci  prvo zbog mrijesta i kasnije hranjenja približe i zadržavaju na plićim terenima. Druga karakteristika koja Kamenjak pravi odličnim ribolovnim područjem su struje, koje su zbog zapadne isturenosti rta Kamenjak stvarno velike i o pravilu u dva osnovna pramca – južna i sjeverna pa jesam ribolov i odabir terena dosta lako predvidjeti. Dodatna dobra karakteristika za panulanje teškom panulom je, da je dno u većem dijelu položeno blago, bez velikih grota, prepreka i naglih mijenjanja dubine, što omogućava puno lakše pretraživati većih terena i maje probleme sa zapinjanjem i gubljenjem sistema. Pošto je moj redovit boravak u istri ograničen na ljetne mjesece dok je otvoren kamp i moj pristup lovu tih plemenitih riba u potpunosti  je prilagođen uvjetima i ponašanju zubataca u to doba. Ponašanje zubatca u ljetnim mjesecima dok se drže na plitkim terenima je u dosta stvari potpuno drugačiji od njegovog normalnog ponašanja na dubljim terenima i u hladnijem djelu godine što je vjerojatno povezano s njegovim ciklom mrijesta. Po mom iskustvima zubatci se u Istri počinju približavati plićim terenima (oko 10m) negdje oko početka 6 mjeseca kad se može primijetiti i razlika u njihovom ponašanju. Ponaša se neoprezno, a ješku napada takvom silom da se po pravilu kači sam, skoro nikada ne proguta ješke i udica nego se po pravilu kači za usne. Ušate su po pravilu napadne samo jedan put i ako promaši nema druge šanse. U dosta primjera izgleda, kao da ješku napada iz nekog drugog razloga i ne hranjenja.  U svakome slučaju ponašanje se totalno promjeni krajem 7 mjeseca kad se oni kao prvo maknu iz plićaka na dublje pošte a dodatno i u potpunosti promjene ponašanje. Postanu oprezniji, nema više brutalnih grizeva nego su grizevi oprezniji pa dva tri, prije nego proguta ješku i što je najvažnije ušata, šnjur i slične ješke izuzetno uspješne u periodu ud početka šestog do kraja sedmog mjeseca, ne daju više skoro nikakvih rezultata. Za uspješan ribolov tih prekrasnih riba te razlike u ponašanju potrebno je dobro posmatrati te prilagoditi taktiku ribolova području ribolova i pogotovo ponašanju ribe na tom području. Sa odnosom na gore zapisano, prva razlika je u odabiru terena gdje tražimo njegove pošte. Sam na Kamnejaku u periodu od sredine 5 do kraja 7 mjeseca lovim isključivo na dubinama od  8 do max 20 m, što je nekim klasičnim panulašem s juga nezamislivo. U biti najviše ulova i najveće primjerke sam ostvario na dubinama od 8 – 13 metara. Što se tiče pozicija on se dobro lovi na cijelom području od Banjola do Ližnjana. Ako pogledamo konfiguraciju samog rta Kamenjak i pripadajućih otočića vidi se da se on zadire pravokutno u smjer kurenta koji inače vlada jadranskim morem. To znači da na području u vrijeme promijene plime i oseke postoje jaki kurenti (južni i sjeverni) što se jako dobro vidi na području Fenolige i Pomera gdje kurenat kad ide na oseku dere sa sjevera a kod plime sa juga. I po tome je dobro prilagoditi poziciju ribolova na način da ribu se uvijek traži na strani gdje ima kurenta.

JEŠKA

Možda i najveća razlika u odnosnu na klasičan pristup je u odabiru ješke.  Za razliku od većine panulaša koji za lov na zubatca koriste i skoro isključivo lignju sam za lov na zubaca koristim ješke koje nisu baš tipične za lov zubatca teškom panulom: iglica, ušata, šnjur, škaram.

Iglica

Iglica predstavlja moju najomiljeniju ješku na teškoj panuli sve od mojih početaka i to zbog više razloga: u periodu od 6 – 8 mjeseca najlakše ju je uloviti, dobro živi u bazenu i na panuli, omogućava veće brzine panulivanja, zubatac je uzima u svim periodima, pored zubatca odlična je ješka za gotov sve druge grabežljivce koji mogu zalutati na panulu – gofa, strijelke, lice. Iglicu u tom terminu najlakše lovimo sa vunicom Skeinfish – žuta, koju vežemo na najlon ili još bolje FC predvez 0,18 – 0,20 mm, pustimo 30 metara iza broda  i vozimo 3 – 3,5 čvora. Ako se lovi štapom, kočnicu podesimo toliko da ne izvlači najlon kod panulivanja ali da kad zagrize izvuče najlon iz špule. Iglicu normalno ješkam na predvez s 3 udice od kojih je prva vučna udica montirana na kliznu pramu dužine 5 cm, druga udica klizna a treća fiksna. Prije zadnje udice dodam i gumeni stoper koji štiti predvez od kidanja do kojeg može doći kad klizna udica prokliže do kraja preveza. U vrućim ljetnim danima u bazen dodajte zaleđenu plastičnu bocu vode, i ako je moguće ne dirajte iglice direktno rukom nego na ruku stavite neku tkaninu.

Ušata

Ušata po mom iskustvu daje izvanredne rezultate u periodu od početka 6 do kraja 7 mjeseca i na nju sam u zadnje dvije godine ulovio najviše i najveće zubace. Pored toga da je raširena i da se dosta dobro lovi po cijelom području Jadrana ima i nekoliko drugih bitnih prednosti. Prvi je sigurno da je po pravilu napadaju veliki zubaci. Najmanji ulovljen na ušatu je imao 2,8 kilograma a u prosjeku svi ulovi su imali više od 5 kg. Drugo je da se dosta lako ulovi u skoro svakoj uvali na Jadranu. Sam za lov ušata koristim Rapalu 7 cm ili mali raglou i u pravilu nemam problema naloviti 3 – 5 komada ujutro prije panule. Treće je da je kao ješka dosta izdržljiva i u bazenu i na panuli i trpi i veću brzinu panulanja. Četvrto da zbog svoje težine i agresivnosti lijepo signalizira prisutnost grabežljivca pa po pravilu već nekoliko sekundi prije griza znamo što nas čeka. Ove godina lovim skoro isključivo na ušatu i u prosjeku imam griz zubaca u manje od 30 minuta. Za ješkanje ušate u osnovi koristim dva tipa predveza – s normalnom udicom ili rampinom. U prvom primjeru za vučnu (kliznu) udicu stavljam Trokar 2/0 koja ide kroz usta i služi kao vučna udica, a druga udica (Trokar 5/0 ili 6/0) ide na negdje 2/3 dužine ispod gornje peraje. Drugi sistem sa rampinom jedina je razlika da se rampin stavi na bok ušate negdje na ¾ dužine ušate.

Istarska panula za zubaca

Naješkana ušata (trokar 2/0, 6/0)

Šnjur i škaram

Pored ušate u ljetnom lovu zubaca dobre su se pokazale i druge ješke poput šnjura i škarama. Nju za razliku od ušate ješkam sa tri udice koje su sve vezane na osnovni najlon sa time da su prve dvije udice klizne i zadnja fiksna. Šnjura ješkam jednom udicom u usta a drugi dvije na gornjem djelu prvi ispod prve peraje a drugi prema kraju druge perje, a kod škarama ješkanje je slično kao kod iglice sa udicama na donjem djelu tijela. Oba dvije ješke su jako izdržljive na panuli i dobro signaliziraju prisutnost grabežljivca i kad se koristi 300 g olovo. Samo u početku sezone, kad je teško uloviti iglicu koristim samo ušate, šnjure i škarame, a kasnije u sredini šestog mjeseca kad mase iglica stižu iz kulfa prebacim se na iglicu i zbog razloga jer je ona odlična ješka za gofe i lice koje u to doba isto prilaze obali Kamenjaka.

Oprema

Za panulu koristim sistem sa štapom i olovom čuvarom od 300 g. Što se tiče štapa koristim cjenovno dostupni  i univerzalni Okuma Eclipz, koji mi se pokazao kao najprimjerniji i najpouzdaniji štap za tip ribolova koji prakticiram i njime sam bez problema izvadio i puno veće ribe od zubatca. Najviše mi se sviđa njegova akcija koje nije ni prekruta ni prelagana a sa druge strane s dobro podešenom kočnicom pruža idealnu kontru  kod brzih napada zubaca. Dva Eclipza imam uparena sa rolama Okuma Azores i Daiwa BG i obadvije su se pokazale kao precizne i dosta čvrste za stalne pritiske olova i ulova. Na rolama imam namotano po 300 m upredenice debljine 0,26 i 0,28 koje je na kraju sa čvorom spojena sa minimalno 15 metara dugačkim predvezom od fluorokarbona koji se završava karabinom s vrtjelicom gdje se na kraju kači predvez sa omčom. Možda i najveća razlika od klasičnog pristupa je dužina predveza kojim lovim na stvarno plitkim terenima nikad nije kraći od 15 metara. Za predvez od upredenice do kraja i za sve preveze koristim samo jedan tip najlona odnosno fluorokarbona koje mi se u prvim godinama pokazao daleko najbolji. Seguar FXR 0,57 s tom debljinom još je dovoljno mekan, a s druge strane čvrst da zadrži svaku ribu. Od istog fluorokarbona izradim i sve preveze koji su dugi oko 1,5  m i omčom se kače na karabin na kraju predveza. Što se tiče udica meni najbitnije karakteristike za panuli su da su udice oštre, izdržljive a na kraju ne preteške i predebele za ješkanje osjetljivih ješki kao što je iglica i ušata. Trenutno koristim isključivo Trokar Nasty koje su se iskazale svim gore navedenim karakteristikama.

Način lova

Zbog velike gužve u sezoni i obiteljskih obaveza po pravilu lovim ujutro u terminima od 5 pa do 10 ujutro. Poslije skupljanja ješke stavim se na poziciju sa odnosom na kurenat i očekivano strujanje mora što uvijek predvidim prije sa odnosom na prognozu. U normalnim uvjetima panulam brzinom od 0,8 do 1.5 milje a nekad zbog vjetra i kurenta brzina mi dođe i do 2 milje. I gore navedene ješke sve po pravilu  trpe dosta veću brzinu – moje mišljenje je da se najprirodnije ponašaju negdje oko 1 – 1,5 milje. Po meni jako bitna razlika u taktici lova s odnosom na klasičnu panulu za zubatca, je kontra odnosno uzimanje ješke. Sa odnosom na neopreznije ponašanje zubatca i fakat da pogotovo ušatu napada samo jedan put i po pravilu je ne proguta. U prilagođavanju taktike jako bitne su pogotovo dvije stvari – korištenje jako oštrih i izdržljivih udica i što brža i konkretna  kontra odmah kad osjetimo zubaca na ješki. Odmah kad se osjeti napad na ješki potrebno je brzo i jako kontrirati, jer zubatac napada ješku takvom silom da se u većini primjera uz dobro podešeno kočnicu zakači i sam. Druga jako bitna stvar je da su uzme u obzir da veliki zubatac ulovljen na 8 metara dubine pruži takav otpor da nekad izvuče i do 30 m upredenice u jednom potegu kad kreće i traži zaklon u dubini. Zbog toga njegovo izvlačenje nudi poseban gušt ali s druge strani pruža i veliko opasnost da se zakačeni zubatac zavuče u rupu ili pod kamen zbog toga je potrebno što brže preuzeti kontrolu i podiči ribu sa dna.

Ponekad na panulu za zubatca zaluta i iznenađenje :Gof 23kg ulovljen na iglicu na 13 m dubine.

ZAKLJUČAK

Gore opisana tehnika lova daje odlične rezultate u lovu na tu plemenitu ribu u 6 i sedmom mjesecu, a kasnije zubatci se počnu opet spuštati na veće dubine i njihovo ponašanje postane opreznije. U to doba potrebno je opet uzeti o obzir promjene u ponašanju i promjeriti i taktiku lova i ješke. Tako u 8 i 9 mjesecu zubatce  tražim na dubljim terenima 15 – 25m, a za ješku koristim iglicu ili lignja. Pošto ješku uzima puno opreznije sa dva ili tri manja udarca prije gutanja ješke kontriram sa zakašnjenjem. U ribolovu često ne postoje pravila pa je uvijek potrebno testirati različite pristupe, posmatrati more i ribu i prilagođavati način lova. Ovaj pristup lova na zubatce se razvio sa eksperimentiranjem  različitih pristupa kroz godine panulavanja pa je dosta tih rješenja došlo sasvim spontano. Neko jutro nikako da ulovim iglicu pa da ne idem doma stavim ušatu te dobivam griz u 10 minuta. Sljedeći put stavim na jedan štap iglicu i na drugi ušatu i ušata prva dobiva griz i nakon par pozitivnih testova mijenjam taktiku ribolova i koristim samo ušatu, da bi kasnije kad stižu gofi i lice i i zubatac promjeni ponašanje opet prebacio na iglicu. Ribolov je u svakom slučaju nerazdruživo povezan sa prirodom i panula kako jedna od najzahtjevnijih ribolovnih disciplina koja zahtjeva stalno promatranje i odlično poznavanje mora i njegovih stanovnika.  Kao po pravilu svi panulaši koje znam su veliki ljubitelji prirode i mora pa se tako ponašaju odgovorno na način da uvijek vraćaju nedorasle primjerke, ne uništavaju pošte na način da devastiraju cijela jata i na kraju na svakom koraku zagovaraju zaštitnički odnos prema Jadranskom moru. Zbog toga na kraju još jedan bitan savjet – ponašajte se odgovorno i čuvajte predivno Jadransko more, da će u ribolovu i panuli moči uživati i naša djeca.

Rogi ribaru

Aleš Pfeifer